Lična karta
IDEJA
Raspadom SFRJ pažnja međunarodne javnosti
bila je usmjerena, uglavnom, na humanitarnu pomoć i na javo-pravne
probleme raspada zajedničke države. Privatno-pravni problemi
oštećenih građana su bili u drugom planu. Otuda ideja da se
osnuje udruženje koje će da štiti prava lica koja su lično
ili imovinski oštećena raspadom zajedničke države.
MISIJA LEX INTERNATIONAL-a
Lex International — Centar za ljudska
prava je neprofitna, nestranačka i nevladina organizacija
koja se bavi zaštitom prava raseljenog, izbjeglog i manjinskog
stanovništva, slobode izražavanja i udruživanja uticajem na
efikasnost funkcionisanja institucija pravne države kroz:
- pružanje pojedinacne pravne pomoći,
- monitoring pravosuđa i javne administracije,
- istraživačku, analitičku, edukativnu i izdavačku djelatnost,
- praćenje usklađenosti domaćih propisa sa medunarodnim
standardima.
VIZIJA LEX INTERNATIONAL-a
Lex International — Centar za ljudska
prava, kao regionalna nevladina organizacija prepoznatljiva
u centralnoj i istočnoj Evropi po uspješnim projektima, specijalizovanim
timovima eksperata u oblasti zaštite ljudskih prava i uspješnom
saradnjom sa vladama, nevladinim organizacijama, donatorima
i međunarodnom zajednicom.
Lex International vođen od moćnog i uticajnog
Upravnog odbora čije će vizije da realizuje profesionalan
i stručan menadžment.
PRAVNI STATUS
Lex International - Centar za ljudska
prava je NEVLADINA, NEPROFITNA, NESTRANAČKA organizacija
... (Statut, član 28).
Lex International Banja Luka formalno je registrovan kod Osnovnog
suda Banja Luka rješenjem Rg 189/96, a djeluje od početka
1996. godine.
DESET GODINA ...
Počeli smo kao grupa entuzijasta koja se
bori za ljudska prava dok još odjekuju ratni doboši. Ideja
o ravnopravnosti svih ljudi je naša vodilja. U proteklom periodu
ta ideja se počela realizovati kroz mnoge projekte koji su
uspješno realizovani ili su u toku (u saradnji sa partnerima
ili samostalno). Tek smo na početku, svjesni da je ogroman
posao pred nama. U narednom periodu smo jači za proteklih
deset godina ...
UPRAVNI ODBOR
Lex International je vođen od Upravnog odbora
čiji članovi su uticajni i poštovani u društvu. Stručnjaci
u raznim oblastima, zavidnog profesionalnog i životnog iskustva.
Ljudi sa vizijom.
...Članovi odbora u svom radu se drže principa volonterizma,
predanosti, društvene službe i efikasnosti... (Pravila o radu
Upravnog odbora, izvod)
MENADŽMENT
Ljudi koji znaju svoj posao i koji su sposobni
da vizije pretoče u konkretne akcije čine naš menadžment.
Trudimo se da imamo najbolje ljude iz raznih oblasti.
DONATORI
Organizacija se finansira donacijama fizičkih
i
pravnih lica. ... (Statut, clan 33.).
U prethodnom periodu naši partneri su bili:
USAID, EIHOPSKA UNIJA, OSF SOROS, OSCE, GRAD STOKHOLM,
HOLANDSKA AMBASADA, MINISTARSTVO INOSTRANIH POSLOVA DANSKE,
ICNL, IFC, DRC...
U budućnosti ćemo da saradujemo i sa drugim
međunarodnim organizacijama, vladama, ambasadama, privatnim
fondacijama, i nadamo se, domaćim donatorima.
KO KORISTI NAŠE USLUGE...
- raseljeno, izbjeglo i manjinsko stanovništvo
kao i lica kojima su na bilo koji način ugrožena ljudska prava,
- domaće i strane nevladine organizacije,
- mediji,
- vladine institucije.
KOJE VRSTE USLUGA VRŠIMO
... pravna pomoć, zastupanja, analize, tumačenja,
priprema modela zakona, edukacija, ... u zavisnosti od ciljne
grupe kojoj je usluga namijenjenja.
DOSADAŠNJI PROJEKTI I AKTIVNOSTI
Svi realizovani i tekući projekti su iz oblasti
prava, od kojih izdvajamo:
- "PRAVNI OKVIR ZA DJELOVANJE
MEDIJA U REPUBLICI SRPSKOJ -
IDENTIFIKACIJA LIMITIRAJUĆIH FAKTORA".
- "POSTOJI LI OPTIMALAN MODEL
OPŠTINSKE UPRAVE U BiH ?".
- "EVROPSKI PROJEKTI PRAVNE POMOĆI
IZBJEGLICAMA IZ BIH ".
- PROJEKAT INSTITUCIONALNOG
RAZVOJA NVO.
- "KAKO DO SVOJIH PRAVA". Priprema i
štampa informativnih brošura.
- "0 TOLERANCIJI". Izabrani tekstovi.
- "IZBORI - Šta nije dozvoljeno".
- "VODIČ ZA IZBJEGLICE I RASELJENA
LICA". Dvomjesečne publikacije.
- "Lex International" je organizovao više konferencije,
seminara i okruglih stolova na temu "Izbjegla i raseljena
lica između prava i politike", "Ljudska prava
danas", "Mediji u pravnom sistemu Republike Srpske",
"Zakonodavstvo u NVO sektoru"...
- "BIBLIOTEKA - CITAONICA ZA LJUDSKA PRAVA“
- PUT DO IMOVINE PREMA NOVOM ZAKONODAVSTVU.
- KAKO DO STANARSKOG PRAVA U
FEDERACIJI BIH.
- INFORMATOR ZA POVRATNIKE.
- ZAŠTITA PRAVA PUTEM
OMBUDSMENA.
- AMNESTIJA I DRŽAVLJANSTVO.
- "HAŠKI TRBUNAL I POMIRENJE U
BOSNI I HERCEGOVINI".
- Autorski tim "LEX INTERNATIONAL" je
završio Komentar Zakona o izvršenju krivičnih
sankcija Republike Srpske.
- "PREPREKE ZA SUZBIJANJE KORUPCIJE
U RS".
- ZNAČAJ PROMJENA U ENTITETSKIM
USTAVIMA ZA RAVNOPRAVNOST
GRAĐANA U BiH.
- SUZBIJANJE RADA NA CRNO.
- KAKO OSNOVATI UDRUŽENJE I
FONDACIJU U RS I BIH.
- "POŠTENO SUĐENJE". Seminari o praksi
Evropskog suda za ljudska prava.
- KOMENTAR ZAKONA 0 UDRUŽENJIMA I
FONDACIJAMA REPUBLIKE SRPSKE I
BOSNE I HERCEGOVINE.
- REGIONALNI PARTNERSKI PROJEKAT
TRIANGLE.
- PRISTUP PRAVIMA U BIH.
- ZNACAJ BEČKOG SPORAZUMA 0
SUKCESIJI BIVŠE SFRJ ZA
OSTVARIVANJE PRAVA GRAĐANA.
BUDUĆNOST...
Organizacija nastoji da se razvija po međunarodnim standardima
za NVO. Sljedeći korak je pogled u budućnost. Izrađen je Strateški
plan za naredni period.
Nevladin sektor u BiH
Nakon zaključenja mirovnog sporazuma u Dejtonu (1995), razvoj
NVO u BiH je doživio ekspanziju, posebno kvantitativnu. Rast
NVO je uslijedio djelimično spontano zbog potreba zajednice,
a djelimično uz pomoć međunarodnih NVO i donatora. Međutim,
relativno brzo je uočeno da usmjerenost NVO na jeftino pružanje
usluga, što je dominiralo u neposredno poslijeratnom periodu,
nije dovoljno za stvaranje jakog, pluralističkog civilnog
društva u BiH.
Uočeno je da bi treći (nevladin, neprofitni) sektor u BiH
mogao stati u razvoju ukoliko se ne preduzmu ozbiljne akcije
na institucionalnoj izgradnji NVO. Program DemNet, implementiran
od strane američkog ORT i ADF, uz finansijsku pomoć USAID,
u koji je uključeno desetine domaćih NVO, bila je konkretna
podrška na ovom planu.
Naša uloga
Kažu da je demokratija više od ekonomije (slobodnog tržišta),
političkih stranaka i izbora. Odgovornost, legitimitet i kompetentnost
u vođenju javnih poslova su conditio sine qua non
slobodne i otvorene zajednice svugdje, pa i u BiH. Sloboda
izbora pojedinca i snažan treći (NVO) sektor su presudni ključevi
da bi se to i dogodilo. Nije slučajno da je uočeno kako je
“demokratija bez civilnog društva prazna školjka”.
Ima dosta argumenata za tvrdnju da su dosadašnji projekti
realizovani od strane domacih NVO u BiH, značajno doprinijeli
promjenama stavova vlada svih nivoa prema neprofitnom sektoru,
doprinosili popravljanju pravnog okvira za NVO, izgradnji
sposobnosti i samoodrživosti, unutrašnjoj strukturi i transparentnosti
NVO primjereno međunarodnim standardima.
Legitimnost
Čini se vjerovatnim da je rad najvećeg broja NVO u proteklih
deset godina u BiH reafirmisao obrazac za novi princip legitimnosti
koji se zasniva na razumu, a ne nacionalizmu koji je sunovratio
ovaj prostor. Osim “legitimnosti” stvorene jezikom strašenja
naroda postoji i legitimnost zasnovana na potrebama naroda.
Novi princip se ne stidi tvrditi kako je interes pojedinca
koji misli svojom glavom važniji od interesa plemena, kolektiva
ili sistema.
Čitav dosadašnji rad predstavlja ujedno i podršku ideji o
važnosti civilnog društva, kao i preraspodjeli moći u korist
civilnog društva. Ali ne moći kao instrumenta zloupotrebe
ljudi, već moći da se čini usluga pojedincu (građaninu). Izgradnja
tolerancije i pluralizma u BiH vjerovatno je važnija nego
bilo gdje u prethodnoj Jugoslaviji, bez obzira na sopstvenu
dilemu da li se u današnjem vremenu bliži NVO kao jeftinom
servisu za pružanje usluga (dakle, tamo gdje se počelo) ili
zreloj NVO zajednici (dakle, civilnom društvu).
|